Snažan i otporan rast Hrvatske potaknuo je konvergenciju prema prosječnim prihodima i životnom standardu OECD-a. Kontinuirani gospodarski napredak može se postići osiguravanjem dugoročne fiskalne održivosti, pripremom za starenje stanovništva kroz reforme mirovinskog, radnog i zdravstvenog sektora te rješavanjem stambenih izazova, navodi se u novom izvješću OECD-a.
U najnovijem Gospodarskom pregledu OECD-a za Hrvatsku predviđa se snažan rast BDP-a od 2,7 % u ovoj godini i 2,4 % u 2027., nakon 3,2 % u 2025., usklađivanjem domaće potražnje. Predviđa se da će ukupna inflacija u prosjeku pasti na 3,3% u 2026. i na 2,5% u 2027.
“Promišljena fiskalna politika pomoći će usporiti inflaciju i obnoviti fiskalne rezerve. To se može postići mjerama poput postupnog ukidanja neusmjerene pomoći za troškove života i, općenito, poboljšanjem učinkovitosti javne potrošnje”, rekao je glavni tajnik OECD-a Mathias Cormann predstavljajući Pregled u Zagrebu uz premijera Hrvatske Andreja Plenkovića. Rješavanje gospodarskih i fiskalnih utjecaja starenja stanovništva zahtijeva reformu radi produljenja radnog vijeka, smanjenjem poticaja za prijevremeno umirovljenje, povećanjem dobne granice za umirovljenje te usmjeravanjem na mjere za poboljšanje zdravlja starijeg stanovništva.
Potrebna je stroža fiskalna politika kako bi se pomoglo u smanjenju inflacije, obnovi fiskalnih rezervi i pripremi za srednjoročni i dugoročni pritisak potrošnje. Reforme za proširenje poreznih osnovica, bolje usmjeravanje socijalnih naknada i povećanje učinkovitosti javnog sektora, uključujući izgradnju kapaciteta za redovito provođenje sveobuhvatnih pregleda rashoda, mogu pomoći u osiguravanju fiskalne održivosti. Privatizacija državnih poduzeća trebala bi se nastaviti, dok poboljšanja u upravljanju mogu poboljšati njihovu učinkovitost i kvalitetu usluga.
Hrvatsko stanovništvo se smanjuje i ubrzano stari, što ima negativan utjecaj na potencijalni rast i javne rashode. Ograničavanjem mogućnosti prijevremenog umirovljenja i povećanjem dobi za umirovljenje produžili bi se radni vijek i poboljšala adekvatnost mirovina na održiv način. Poboljšanje zdravstvenih ishoda, jačanjem prevencije i pružanjem visokokvalitetne primarne i bolničke skrbi, također je važno za produljenje radnog vijeka.
Potrebno je povećati sudjelovanje na tržištu rada kako bi se nadoknadila smanjena radna snaga. Jačanje učenja na radnom mjestu pomoglo bi diplomantima strukovnog obrazovanja da usklade svoje vještine s potrebama tržišta rada. Za osobe s invaliditetom rana intervencija i širi pristup profesionalnoj rehabilitaciji poboljšali bi zapošljivost. Pristup cjenovno pristupačnom i visokokvalitetnom ranom obrazovanju i skrbi u ranom djetinjstvu podržao bi zapošljavanje žena s malom djecom.
Velik broj slobodnih radnih mjesta i kratkoročnih najmova za odmor ograničavaju opskrbu stambenih objekata u stambene svrhe i smanjuju cjenovnu pristupačnost. Daljnjim poreznim reformama, kao što je prelazak s područja koje se temelji na povratnom porezu na imovinu temeljenom na vrijednosti, smanjili bi se poremećaji i poboljšala pravednost. Razvoj privatnog tržišta najma kroz uravnoteženije propise stanara i stanodavca mogao bi potaknuti mobilnost kućanstava i radne snage. Poboljšati politike korištenja zemljišta i građevinske postupke kako bi se bolje uskladila ponuda sa potražnja nekretnina.
Za prelazak na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija potrebni su sveobuhvatni politički paketi. Uvođenje energije iz obnovljivih izvora sunca i vjetra može se pojačati ubrzavanjem postupaka izdavanja dozvola i kontinuiranim ulaganjima u kapacitet mreže. Kako bi se potaknula stambena obnova, središnja bi uloga imala kombinacija mjera, kao što su postupno ukidanje podskupina fosilnih goriva u sektoru stambenih zgrada i usmjeravanje financijske pomoći kućanstvima kojima je najpotrebnija.
OECD je međunarodna organizacija koja promiče politike za poboljšanje gospodarske i socijalne dobrobiti ljudi širom svijeta. U suradnji s državama članicama i partnerskim zemljama pruža forum na kojem vlade mogu surađivati kako bi podijelile iskustva i tražile rješenja za gospodarske, socijalne i upravljačke izazove.
38 članica OECD-a su: Australija, Austrija, Belgija, Kanada, Čile, Kolumbija, Kostarika, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Island, Irska, Izrael, Italija, Japan, Koreja, Latvija, Litva, Luksemburg, Meksiko, Nizozemska, Novi Zeland, Norveška, Poljska, Portugal, Slovačka Republika, Slovenija, Španjolska, Švedska, Švicarska, Turska, Velika Britanija i Sjedinjene Države.
Hrvatska je jedna od šest zemalja (od kojih su pet Argentina, Brazil, Bugarska, Peru i Rumunjska) s kojima je upravljačko vijeće OECD-a otvorilo pristupne rasprave početkom 2022. Godine. Dana 10. lipnja 2022. Vijeće na ministarskoj razini usvojilo je Putokaz za proces pristupanja Hrvatske, u kojem su utvrđeni uvjeti, odredbe i postupak pristupanja Hrvatske Organizaciji. U skladu s ovim planom, Hrvatska se upuštala u detaljan tehnički dijalog s tehničkim odborima OECD-a, sastavljenim od stručnjaka iz svake od članica OECD-a, s ciljem usklađivanja hrvatskog zakonodavstva, politika i praksi s pravnim instrumentima OECD-a, najboljim politikama i praksama koje obuhvaćaju više područja državne politike, uključujući ekonomsku politiku, ali i tržište rada i socijalnu politiku, obrazovanje i zdravlje.
Pristupanje OECD-u transformacijski je proces koji rezultira boljim ishodima za Hrvatsku i njezine građane. Tijekom procesa pristupanja OECD je usko surađivao s Hrvatskom kako bi podržao usvajanje trajnih reformi u tu svrhu. Hrvatska je također aktivno uključena u regionalni program OECD-a za Jugoistočnu Europu i sudjeluje u statističkom izvještavanju i informacijskim sustavima, benchmarking aktivnostima, publikacijama i pregledima politika.
Više o Hrvatskoj i OECD-u možete saznati na: https://www.oecd.org/en/countries/croatia.html
OECD, koji djeluje s više od 100 zemalja, globalni je politički forum koji promiče politike za očuvanje individualnih sloboda i poboljšanje gospodarskog i socijalnog blagostanja ljudi diljem svijeta.
