Završeni Dani arhitekata 9.0, od 3. do 5. travnja 2025. godine, Tuheljske Toplice, Hotel Well****

Završeni su Dani arhitekata 9.0, koji su započeli uvodnim programom, u srijedu, 2. travnja, izložbom „Arhitektura Sjeverne Hrvatske“. Izložba je održana u višenamjenskoj dvorani knjižnice u Klanjcu, a izabrani radovi su projekati i/ili realizacija arhitekture i urbanizma ostvarenih na području Varaždinske, Međimurske, Krapinsko-zagorske, Koprivničko-križevačke i Bjelovarske-bilogorske županije. U Kući Klajn se nakon toga održao razgovor s arhitektima Marinom Mikelićem i Tomislavom Vrešom (MVA), iza kojih je vrlo bogat opus građenja u tom dijelu hrvatskog kontinenta.
Dane arhitekata 9.0 Hrvatska komora arhitekata organizirala je u suradnji s Udruženjem hrvatskih arhitekata. Program se održao u hotelu Well u Tuheljskim Toplicama. A posljednji dan, subota 5. travnja, bio je posvećen lokacijama sa stručnim razgledima znamenitih arhitektonskih realizacija zapadnog dijela Hrvatskog Zagorja.

Službeno program Dana arhitekata 9.0 započeo je u četvrtak, 3. travnja u 10 sati, svečanim otvorenjem. Ovogodišnji Dani arhitekata odvili su se pod visokim pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ministarstva kulture i medija te krapinsko-zagorskom županijom.
Svečanom otvorenju Dana arhitekata 9.0 nazočili su; u ime Predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, prof. art. Siniša Justić, dekana Arhitektonski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, izaslanica potpredsjednika vlade i resornog ministra Branka Bačića, gđa. Dunja Magaš, državna tajnica te ravnatelj Zavoda za prostorni razvoj Bojan Linardić, iz Ministarstva kulture i medija prisustvovao je gdin. Tomislav Petrinec, ravnatelj Uprave za zaštitu kulturne baštine, župan Zagorsko-krapinske županije Željko Kolar, načelnik općine Kumrovec gdin. Robert Šplajt, gradonačelnik grada Klanjca gdina. Zlatko Brlek, saborski zastupnik, gdin. Mišel Jakšić, predsjednik Savezne komore arhitekata i inženjera građevinarstva Austrije, gdin. Daniel Fügenschuh i gđa. Ruth Schagemann, predsjednica Vijeća arhitekata Europe.
Rajka Bunjevac, predsjednica Komore arhitekata je pozdravila sve prisutne i zahvalila svima koji su podržali još jedne Dane, te istaknula da je upravo tema „betonskih spavača“ postala jedan od lajtmotiva ovogodišnjih Dana arhitekata koji se održavaju u Hrvatskom zagorju. Hrvatska ima izuzetno vrijednu baštinu arhitekture Modernizma, koju smo što zbog ideoloških, što zbog kulturoloških, socioloških ali i ekonomskih razloga, prestali vrednovati kao vrijedan arhitektonski fundus koji je potrebno ponovno valorizirati i učiniti gaprihvatljivim suvremenim potrebama i uvjetima građenja. Svjedoci smo kako, jedna po jedna, nestaju ikone hrvatske moderne arhitekture, koje se ili uklanja ili obnavlja na potpuno neprimjeren način. Upravo stoga će dio programa biti i posjeta Spomen Domu Kumrovec, djelu arhitekata Berislava Šerbetića i Ivana Filipčića, a na predavanjima i panelima razgovarat će se o investicijama i prostoru, standardu arhitektonskih usluga, te izradi novih Zakona o gradnji i Zakona o prostornom uređenju.
Mia Roth Čerina, predsjednica Udruženja hrvatskih arhitekata istaknula je kako i ovi Dani arhitekata u vrijeme ubrzanih promjena potvrđuju svoju važnost kao događanje koje kontinuirano unapređuje struku okupljanjem, razmjenom iskustava i zajedničkog promišljanja o smjeru razvoja arhitektonske struke, te kako na Danima arhitekata, arhitekti ne pokazuju samo najbolje od struke, već se suočavaju s aktualnim pitanjima prakse.
Ruth Schagemann, predsjednica Vijeća arhitekata Europe, istaknula je kako su arhitekti partneri u formiranju bolje budućnosti i čestitala svima na radu na promjenama zakonskih okvira u Hrvatskoj koje će omogućiti i bolju brigu o prostoru i kvalitetu kulture i gradnje.
Dane arhitekata 9.0 svečano je otvorio u ime Predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, prof. art. Siniša Justić, dekan Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te istaknuo da je priznanje arhitekturi i značaju arhitekture u Hrvatskoj kao i priznanje svima koji sudjeluju u nastavnom procesu obrazovanja budućih arhitekata na Arhitektonskom fakultetu, kako profesorima tako i bivšim, sadašnjim i budućim studentima. Arhitekti trebaju podršku društva i društvo treba arhitekte kako bi se stvorili uvjeti za kvalitetan odnos prema prostoru, planiranju, izgradnji za potrebe svih koji ih koriste.

Na Danima arhitekata 9.0, u Bloku 1, predstavljen je Pravilnik o standardu usluga arhitekata u gradnji, koji je stupio na snagu 25.3.2025. Hrvatska komora arhitekata donijela je Pravilnik nakon višegodišnjeg rada. Provedena je opsežna javna rasprava tijekom koje je provedeno i javno predstavljanje u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku. Predstavili su ga članovi radne skupine Rajka Bunjevac, predsjednica Hrvatske komore arhitekata, Zoran Veršić, redoviti profesor Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Damir Mance, viši predavač na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Svrha izrade novog Pravilnika o standardu usluga je bolje definiranje stručnih zadataka i detaljan sadržaj obveznih i dodatnih usluga arhitekata, povezanih s brojem norma sati za izradu istih. Definiranjem strukovnog standarda usluga postići će se ujednačenost kvalitete arhitektonskih usluga te time postići olakšano ugovaranje poslova za arhitekte i investitore, lakšu kontrolu, te pravedno određivanje vrijednosti usluge u odnosu na vrijednost investicije. Hrvatska komora arhitekata nakon donošenja Pravilnika pristupila je izradi novog Kalkulatora za izračun vrijednosti usluga u graditeljstvu.

Panel diskusija Zašto nam treba Pravilnik? uslijedila je nakon predstavljanja Pravilnika o standardu arhitektonskih usluga, u kojem se predavačima i članovima radne skupine za izradu Pravilnika o standardu usluga arhitekata u gradnji; Rajki Bunjevac, predsjednici Hrvatske komore arhitekata, Zoranu Veršiću, redovitom profesoru Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Damiru Manceu, višem predavaču na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu pridružio i Boris Cimaš, predsjednik Povjerenstva za stručni nadzor nad radom članova HKA.
A u panelu su otvorena pitanja:
- zašto nemamo cjenik usluge arhitekata?
- što je etalonska cijena i kako se može koristiti u utvrđivanju vrijednosti usluga arhitekata?
- može li prosječna cijena sata iz istraživanja biti "preporučena" cijena?
- kako stojimo s kalkulatorom arhitektonskih i inženjerskih usluga?
Moderator ovog panela bio je docent dr. Dubravko Bačić, voditelj kabineta za upravljanje projektima i organizaciju građenja na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, te član Izvršnog odbora Vijeća arhitekata Europe.

U Bloku 2, pod nazivom ARCH-E – Europska platforma za arhitektonske natječaje, predstavljena je platforma Arch-E za arhitektonske natječaje, a platformu su predstavili:
Daniel Fügenschuh je arhitekt i vodi arhitektonski ured u Innsbrucku. Od 2022. g. je predsjednik Savezne komore civilnih tehničara i zastupa austrijske arhitekte kao i inženjere građevine. Osim toga zastupa interese arhitekata i na međunarodnom planu kao član Vijeća arhitekata Europe (Architect's Council of Europe, ACE ) te kao član Uprave globalnog udruženja arhitekata (International Union of Architects, UIA).
Grazia Tona (dr. sc.) je diplomirana arhitektica, istraživačica i sveučilišna nastavnica u području arhitekture i prostornog planiranja. Doktorirala je na TU Delft obranivši rad pod naslovom “Formiranje granice: postajanje višestrukog prostora”. Njezini istraživački interesi usmjereni su na interdisciplinarni potencijal arhitektonskog znanja za poticanje dijaloga o kritičkom proučavanju prostora. Maja Kireta, arhitektica koja radi u vlastitom arhitektonskom uredu, projektira zgrade i planira prostor a zagovara transparentnu i participativnu pripremu projekata predavala je na temu „Participativni pristup u izradi programa natječaja“.
A dobre primjere prakse iz perspektive naručitelja predstavili su:
Mišel Jakšić, gradonačelnik Grada Koprivnice, Miroslav Marković, zamjenik gradonačelnika Grada Varaždina, Ana Kralj, zamjenica ravnateljice REDEA-e i Ivanka Bušić, voditeljica Službe za očuvanje i promicanje vrijednosti Domovinskog rata, Ministarstvo hrvatskih branitelja.
BLOK 2 o arhitektonskim javnim natječajima zaključen je s panel diskusijom u kojoj su sudjelovali Mišel Jakšić, gradonačelnik Grada Koprivnice, Miroslav Marković, zamjenik gradonačelnika Grada Varaždina, Ana Kralj, zamjenica ravnateljice REDEA-e, Javne ustanove za razvoj Međimurske županije i Ivanka Bušić, voditeljica Službe za očuvanje i promicanje vrijednosti Domovinskog rata u Ministarstvu hrvatskih branitelja.
Panel je moderirala Ariana Korlaet, zamjenica predsjednice HKA i članica tima Projekta ARCH-E Hrvatske komore arhitekata.Projekt ARCH-E se nastavio sa sastankom provoditelja natječaja.

U paralelnom programu Odbor za zakonodavstvo HKA zajedno s Odborom za urbanizam HKA održale su se dvije radionice / World cafe s temom Zakona o gradnji i s temom Zakona o prostornom uređenju.

I ove godine dodijeljene su Godišnje nagrade Hrvatske komore arhitekata, priznanja najveće strukovne institucije iz djelokruga arhitekture i urbanizma, koja se dodjeljuju pravnim subjektima, institucijama, jedinicama lokalne i regionalne samouprave i pojedincima za postignuća važna za doprinos u području strukovne djelatnosti u 3 kategorije:
Medalja za doprinos kulturi građenja,
Medalja za planiranje prostora i
Medalja za inovacije i održivost u arhitekturi.
Prijavljene radove je ove godine pregledalo Povjerenstvo za nagrade HKA, kojeg su činili Zoran Boševski, kao predsjednik povjerenstva, Saša Bradić, arhitekt iz Beča, Nika Dželalija iz tvrtke ONDA, Kata Marunica iz tvrtke NFO, te Aleksander Ostan, profesor na Arhitektonskom fakultetu u Ljubljani te vlasnik projektantskog ureda Ostan-Pavlin.
Za Medalju za doprinos kulturi za koju je pristiglo 16 prijava, od kojih je Povjerenstvo za godišnje nagrade HKA izabralo pet prijava u uži izbor. Dobitnik Medalje za doprinos kulturi građenja je tvrtka Prostorne taktike d.o.o., a to su Luka Cvitan i Antonia Cvitan Vuletić za Rekonstrukciju pješačkog mosta preko Foše u Trogiru.
Za drugu nagradu Medalju za planiranje prostora bila je samo jedna prijava, no zbog nemogućnosti kvalitetne usporedbe radova se u ovoj kategoriji nije se mogla dodijeliti godišnja nagrada.
Za Medalju za inovacije i održivost u arhitekturi bilo je pet pristiglih prijava a Povjerenstvo je ocijenilo jednu kojoj se dodjeljuje godišnja nagrada HKA za 2025. godinu. Dobitnica Medalje za inovacije i održivost u arhitekturi je arhitektica Marina Zajec, za Promicanje bio-materijala u gradnji - kuće od drva i slame.

Prvi dan završio je Panel diskusijom “Prostor i investicije - mogu li zajedno?” i bavio se uvijek aktualnom temom odnosa kvalitete prostora i volje kapitala za investicijom. Kako je uređenje prostora proces koji zahtjeva dugoročno i interdisciplinarno gledanje unaprijed, uređenje prostora treba biti projekt koji traje bitno duže nego izborni ciklusi lokalnih i regionalnih samouprava budući će njega baštiniti buduća pokoljenja. Kapital i investicije, s druge strane imaju potrebu za bitno bržim djelovanjem i pribavljanjem potrebnih dokumenata za ostvarenje planiranih projekata, bez kojih se prostor, naravno, ne može razvijati niti u njega ulagati. Gdje se nalazimo između ove dvije kategorije, i kamo trebamo ići, pokušalo se iskristalizirati u ovoj diskusiji.
U panelu su sudjelovali su: ministar i potpredsjednik Vlade RH Branko Bačić, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, ekonomski analitičar Damir Novotny, partner iz tvrtke Studio 3LHD arhitekt Marko Dabrović, župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar i predsjednica Hrvatske komore arhitekata Rajka Bunjevac. Moderatorica panela bila je Daniela Trbović.

U petak, 4. travnja, nastavio se plenarni program s obilaskom Spomen doma u Kumrovcu, arhitekata Ivana Filipčića i Berislava Šerbetića u Bloku 4 - Obnova baštine arhitekture Moderne. Te 1974. godine nagradom Borbe ovjenčana zgrada nažalost više nije otvorena a vođenje su pripremili kći g. Šerbetića, Sanja Šerbetić-Tunjić i sin g. Filipčića, Branimir Filipčić.
Blok 4 posvećen je arhitekturi Moderne koja je pozicionirana u vremenu poslije rata, kada je nakon ratnih strahota bila potrebna ne samo obnova fizičkog fonda, već su se tražile i nalazile nove strategije stanovanja, kulture, javnih službi i odnosu prema prostoru općenito. Od tada do danas je ipak već prošlo više od pedesetak godina, i nekolicina vrhunskih zgrada tog doba vrijedi sačuvati kao podsjetnik na humanističku arhitekturu i djelovanja u prostoru.
Ovaj ciklus predavanja započeo je s predavanjem docenta Alana Brauna, s Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu s Katedre za teoriju i povijest arhitekturu koji se u svome nastavnom, znanstvenom i stručnom radu bavi temama očuvanja graditeljskog naslijeđa, a prezentirao je temu Zaštita moderne arhitekture - povijest, stanje, izazovi.
Daniela Calciu dolazi iz Rumunjske, predaje arhitektonsko projektiranje kao asistentica na Sveučilištu za arhitekturu i urbanizam “Ion Mincu” u Bukureštu. Doktorirala je na istom sveučilištu na temelju disertacije o povijesti pojma urbaniteta i njegovoj ulozi u stručnom diskursu o urbanom dizajnu i arhitekturi. Predavala je na temu Modernist Heritage in Romania: management, protection, and recovery challenges.
Kako je tekla obnova Motela Panorama i koji su pri tom bili problemski konteksti predstavili su doktor znanosti Maroje Mrduljaš na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta Zagrebu. Predavao je, publicirao i izlagao širom svijeta, a dobitnik je više domaćih i inozemnih nagrada i Dora Sipina Modrić koja je članica arhitektonskog kolektiva mataija x sipina x turato, uz Martinu Mataiju i Idisa Turata, čije djelovanje obuhvaća istraživanje i praksu u arhitekturi i urbanizmu svih mjerila. Doktorandica je na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu s temom disertacije na presjecištu suvremene teorije arhitekture, povijesti arhitekture i muzikologije.
Prilagodba i prenamjena / Adaptive Reuse bila je tema predavanja Ane Šverko koja je diplomirala na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, a magistrirala na UC Berkeley, College of Environmental Design te doktorirala na matičnom fakultetu u Zagrebu a radi u Institutu za povijest umjetnosti – Centru Cvito Fisković u Splitu.
Blok 5 već tradicionalno ugošćuje nominacije za godišnje nagrade UHA-e iz raznih kategorija. Ovaj blok je bio slobodan za svu zainteresiranu javnost. Na Godišnju izložbu ostvarenja hrvatskih arhitektica i arhitekata u 2024. godini prijavljen je 81 rad, a radove je ocjenjivao stručni žiri u sastavu: Vjekoslav Gašparović (predsjednik), Ana Boljar, Jure Grohar, Mario Kralj, Iva Martinis, Helena Paver Njirić, Nikola Popić, Tomislav Soldo i Ana Šverko. Predstavljane su nominacije za nagrade –"Neven Šegvić", "Bernardo Bernardi", „Drago Galić nagrad" i "Viktor Kovačić" za životno djelo i najuspješnije ostvarenje u svim domenama arhitektonskog stvaralaštva. Na kraju bloka UHA-inih nagrada i nominacija održao se razgovor s dobitnikom nagrade za životno djelo „Viktor Kovačić“ koja je za 2024. godinu dodijeljena arhitektu Krešimiru Ivanišu. Dobitnika nagrade najavio je Frano Petar Zovko.

U subotu, 5. travnja, održali su se obilasci arhitekture iz razdoblja 70-ih godina i kasnije. U tri različita obilaska sudionici Dana arhitekata 9.0 obišli su uz stručno vođenje arhitekturu zapadnog dijela Hrvatskog Zagorja - Kumrovec // OŠ Josip Broz (Neven Šegvić), obiteljske kuće za nastavnike (Bernardo Bernardi), Titova vila (Branko Bon) i arboretum, Miljana // Kapelica (Alvaro Siza), dogradnja dvorca Miljana / Miloš Pecotić, Klanjec // Galerija Augustinčić (Ante Lozica), Zabok // Vodospremnik Zabok (Svebor Andrijević, Jasna Zmajić), re-Generator Zabok (MVA), Sportska dvorana Zabok (SANGRAD), Dubrovčan // Proizvodno-poslovna zgrada (MVA), Dječji vrtić Maslačak (MVA), Centar za odgoj i obrazovanje (Radovan Tajder) i Krapina // Muzej krapinskih neandertalaca (Željko Kovačić).

Na kraju drugog dana programa zaključke Dana arhitekata 9.0 predstavile su Rajka Bunjevac, predsjednica HKA i Mia Roth Čerina, predsjednica UHA-e.
Mia Roth Čerina osvrnula se na protekle Dane i naglasila je važnost donošenja novog Pravilnika standarda usluga arhitekata u gradnji, što predstavlja podlogu za uvođenje ujednačene kvalitete izrade projektne dokumentacije. Tematski blok o natječajima, posebice o programu ARCH-E, ukazao na način postizanja ujednačenja u provedbi istih i dobivanju kvalitetnih i dugoročno ekonomičnijih projektnih rješenja.
Rajka Bunjevac je naglasila kako je terenski obilazak Spomen doma u Kumrovca ukazao zajedno s tematskim blokom o zaštiti arhitekture Moderne na posebnost naše izgrađene okoline, a ovogodišnje nominacije Godišnjih nagrada, od kojih će teško biti izlučiti pobjednike, jamče da za budućnost naše arhitekture nema straha. U konačnici trebamo težiti tome da nas naše kuće nadžive barem za pedeset do sto godina.

Više informacija o cjelokupnom programu, stručnim obilascima kao i pozdravnim govornicima svečanog otvorenja, predavačima i panelistima preuzmite putem poveznice: https://dani.arhitekti-hka.hr/program/ .