Zeleno zdravstvo na horizontu – Hrvatska na Green Healthcare Policy Summit-u okupila europske stručnjake za zelenu transformaciju i održivost!

  • 0
  • 197 views

Što trebamo učiniti kako bismo transformirali zdravstvo da promišlja „zeleno i održivo“ te ublažili negativan utjecaj zdravstvenog sustava na okoliš?- jedno je od globalnih pitanja s kojim se Hrvatska kao regionalni lider odlučila pravovremeno suočiti, inicirajući kroz think tank Health Hub okupljanje europskih stručnjaka na području „zelenog zdravstva“. Summit se održao hibridno, podržavajući inicijative Europske komisije (Green Deal, Next Generation EU i European Health Union), sa željom da se zdravstvene ustanove u CEE regiji osvijeste o brojnim prilikama za europskim financiranjem koje se nude za projekte sa zelenom, održivom i digitalnom filozofijom!

Na brojnim događanjima posvećenima održivosti, zdravstvo se najčešće zaobilazi, pokazujući kako je još uvijek nedovoljno razvijena svijest o svim prednostima koje „zeleni mindset“ zdravstvenih ustanova nudi pacijetima, ustanovama, zdravstvenom sustavu, državi i cijeloj planeti!

Zdravstveni sektor stvara 4,5% emisija CO2, što je više od brodogradnje ili zrakoplovstva. Ako ne poduzmemo ništa, iz zdravstvenog sektora predviđa se generiranje čak 6 trilijuna tona CO2 do 2050. godine. Globalna je procjena da energija koja se svake godine koristi za hlađenje bolnica proizvodi istu količinu CO2 kao 110 termoelektrana na ugljen, a i potrošnja energije duž opskrbnog lanca u zdravstvu čini lavovski udio u emisiji CO2.

Svake godine odbacuju se lijekovi vrijedni milijarde USD jer su pakirani u bočice veće od onoga što je potrebno za jednog pacijenta, što dovodi do nepotrebnog rasipanja resursa te povećane troškove za skladištenje ostataka. Potrošnja predmeta za jednokratnu upotrebu postala je posebno aktualna tijekom pandemije COVID-19, uz procjenu da se tijekom prvih 20 mjeseci globalnog odgovora na COVID-19 proizvelo 187 000 tona zaštitne odjeće i 144 000 tona dodatnog otpada tijekom cijepljenja (uključujući štrcaljke i igle), naglašavajući hitnu potrebu da zdravstveni sustavi globalno preispitaju kako se upravlja medicinskim otpadom – jer sve je to začarani krug unutar kojeg se nalazi zdravlje pojedinca i održivost zdravstvenih sustava.

Zanimljiv je i podatak da jedan bolnički krevet stvara otprilike 13 kg otpada svaki dan. Sav se taj otpad uklanja izvan zgrade bolnica. To uključuje ne samo tradicionalni otpad, već i medicinski, radioaktivni i kemijski otpad, što zahtijeva sustavno i organizirano promišljanje o ekološki osviještenom zdravstvu.

 

Dunja Mazzocco Drvar, ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja je kao delegat ministra Davora Filipovića istaknula kontinuirane napore da Hrvatska kroz sve politike i resore promiče europsko „zeleno“ vizionarstvo i provođenje misije Green Deal-a na dobrobit zdravlja svih građana!

Koliko je važno ostvariti konstruktivni javno-privatni dijalog svih dionika u zelenoj transformaciji zdravstva, posebice kada inovativna med-tech industrija već dugi niz godina razvija „zelena“ rješenja, naglasio je Miroslav Šaban (Head of Government and Public Affairs za srednjoistočnu Europu, Philips); „Potrebno je kontinuirano osvještavati o ovom problemu te zajednički raditi na dosljednoj zelenoj transformaciji zdravstva. Philipsovo izvješće Future Health Index istraživalo je pitanja održivog zdravstvenog sustava i zelene transformacije u sektoru u kojem su zdravstveni manageri podijelili svoje mišljenje o ovoj tematici. Na primjeru Poljske, interes o ovoj tematici je od 2% zdravstvenih managera u Poljskoj narastao u svega godinu dana na preko 30%, što ukazuje kako se svijest zdravstvenog leadershipa mijenja u pravom smjeru na dobrobit zdravog i održivog zdravstva.“ Upravo je Poljska na Summitu prikazana kao primjer izvrsnosti unutar Međunarodne bolničke federacije, obzirom da Poljska federacija bolnica ima delegiranog tzv. Chief Sustainability Officera, Michała P. Dybowskog, koji je predstavio inspirativne aktivnosti njihovih bolnica ka provođenju zelene i održive transformacije.

Podržavajući inicijativu Hrvatske da bude lider u osvještavanju zelenog i održivog zdravstva u regiji, ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac istaknula je: „Zdravstveni turizam vidimo kao jedan od glavnih pokretača razvoja cjelogodišnjeg turizma u budućnosti te smo upravo radi toga zdravstveni turizam istaknuli u Strategiji razvoja održivog turizma do 2030. godine potičući zelene i digitalne projekte kroz Nacionalni plan otpornosti i oporavka.“ Na Summit-u su predstavljeni inspirativni primjeri iz Hrvatske koji su dobar primjer suradnje s Ministarstvom zdravstva i lokalnim zajednicama, te daju vjetar u leđa svim zdravstvenim ustanovama da kreiraju zelene projekte. Ratko Vuković, ravnatelj Daruvarskih toplica predstavio je „zeleni i digitalni“ projekt vrijedan 17 milijuna EUR-a za unaprjeđenje usluga u zdravstvenom turizmu, dok je Nikša Antica kroz primjere zelene javne nabave te projekata karlovačke, zadarske i zabočke bolnice (koje su osmislile projekte solarnih elektrana na krovu bolničkih zgrada) istaknuo doprinos zelenog promišljanja održivosti bolnica.

 

Wies van den Heijden iz Health Care Without Harm Europe (Bruxelles) koji su glavni pokretači trenda „zelenih zdravstvenih ustanova“ istaknula je: „Potencijal za zelenu transformaciju zdravstva je ogroman. Samo u Europi zdravstveni sektor zapošljava više od 21 milijun osoba te čini 10% BDP-a. Trenutno su naši zdravstveni sustavi pod sve većim pritiskom, kako stanovništvo stari, a utjecaji klimatskih promjena i pandemija rastu. U tom kontekstu dokazujemo da je moguće pružiti najvišu kvalitetu skrbi na način koji je ekološki i financijski održiv. Pokazujemo kako možemo transformirati zdravstvenu skrb i zaštititi ljude i naš planet. Svatko tko je povezan sa zdravstvenim sektorom ima ključnu ulogu.“

Marie-Sharmila Blandino, Onkološke platforme EFPIA-e na Summitu je ukazala kako liječenje raka, kao europski zdravstveno-politički prioritet možemo učiniti održivijim uz ublažavanje financijskog opterećenja za sustave: „Možemo izgraditi ekološki održiviju budućnost kroz inovacije kako bismo bolje iskoristili svoje ljudske, materijalne i financijske resurse. Za to su hitno potrebna „pametna“ ulaganja u onkološku skrb kako bi se smanjili zahtjevi zdravstvenih sustava te poboljšala dostupnost.“

Kao vrlo važno istaknuto je pitanje vrednovanja „zelenih i održivih“ tehnologija na razini zdravstvenih ustanova kroz poticanje „zelene“ javne nabave, pri čemu su se istaknule preporuke o važnosti smanjenja stakleničkih plinova, cirkularnost (koncept kružne ekonomije), transparentnost o ekološkom dizajnu, digitalizacija kao dio poboljšanja dekarbonizacije i dematerijalizacije te društveni utjecaj. Također je prikazano inovativno hrvatsko rješenje Nobula Case i njegov potencijal simulacije zdravstvenih politika i zelene transformacije zdravstvenih ustanova uz pomoć AI tehnologije

Konferenciji su prisustvovali brojni stručnjaci i institucije, predstavnici Europske komisije, suradnici Ministarstva zdravstva, Ministarstva turizma i sporta, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Health Care without Harm Europe, Partnership for Health System Sustainability and Resilience (u suradnji s London School of Economics), Poljska federacija bolnica, EFPIA (Udruženje inovativnih proizvođača lijekova iz Bruxellesa), Centar za inovacije u medicine INOMED (Rumunjska), te dionici inovativne medtech zdravstvene industrije Philips, Microsoft, Confiva i Dedal. Health Hub kao think tank nastavlja svoju misiju povezivanja svih dionika na međunarodnoj i nacionalnoj razini, kako bi bio vjetar u leđa za afirmativne priče i projekte u zdravstvu, na dobrobit pojedinca i zajednice!

Related Posts

Leave a Comment:

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

A link to set a new password will be sent to your email address.

Your personal data will be used to support your experience throughout this website, to manage access to your account, and for other purposes described in our pravilima privatnosti.