U Sabor upućen Prijedlog Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu

Na 194. sjednici Vlade, koja je održana u četvrtak, 28. studenog 2019. godine, u prvo saborsko čitanje upućen je Prijedlog zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu kojim se želi urediti vlasništvo nad zemljištem koje nije ušlo u temeljni kapital tvrtki nastalih u pretvorbi i privatizaciji te time olakšati i omogućiti nove investicije, prije svega u turizmu.

„Neprocijenjeno građevinsko zemljište nije ušlo u temeljni kapital društava prilikom pretvorbe i privatizacije, a društva su ga koristila“, rekao je ministar državne imovine Mario Banožić, dodajući kako se procjenjuje da u Republici Hrvatskoj ima oko 6 milijuna četvornih metara turističkog zemljišta. Zemljište na kojem su izgrađeni hoteli i drugi objekti postalo je vlasništvo trgovačkih društava, dok je zemljište ispod i oko tih objekata postalo vlasništvo države ili lokalnih jedinica.

Poseban su problem kampovi koji su u cijelosti postali vlasništvo države ili objekti u njima postali vlasništvo trgovačkih društva, a zemljište vlasništvo države te je između društava nastalih u pretvorbi i privatizaciji i države sklopljena suvlasnička zajednica.

Ministar Banožić kazao je da je takvih kampova 76, ukupne površine 14,1 milijuna četvornih metara, a procjenjuje se da je Republika Hrvatska vlasnik najmanje 90 posto površine tih kamova, odnosno 12,7 milijuna četvornih metara. Dodatan je problem što nije sklopljena ni jedna koncesija za zemljište u kampovima, kako je predviđeno zakonom iz 2010. godine.

Prijedlogom novoga zakona, obuhvat turističkog zemljišta koje nije procijenjeno definira se kao površina određena granicama građevinske čestice koja je posebnim aktom utvrđena kao zemljište nužno za redovitu uporabu hotela i turističkog naselja i faktičkim granicama kampa. Zemljište nužno za redovitu uporabu čini i zemljište na kojemu su izgrađene građevine u funkciji hotela ili su na njemu smješteni ili osmišljeni trajni sadržaji kojima se upotpunjuje ponuda ili je u funkciji potreba gostiju hotela i/ili turističkog naselja.

Donošenjem Zakona trajno će se riješiti imovinsko-pravni odnosi i vlasništvo na neprocijenjenom građevinskom zemljištu koja su više od 20 godina na korištenju kod raznih turističkih subjekata proizašlih iz privatizacijskog postupka.

Rješavanjem imovinskopravnih odnosa stvaraju se pretpostavke za efikasnije upravljanje imovinom i otvaranje novih investicijskih ciklusa koji će u konačnici imati značajan efekt na javne politike a posebice na prihode državnog proračuna kroz izravne i neizravne prihode

Prijedlog Zakona propisuje da će se cijena zakupa za zemljišta u kampovima te turističkog zemljišta odrediti Uredbom koja će se donijeti u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu zakona.

Nova raspodjela prihoda od zakupa ili prodaje zemljišta

Turističko zemljište u vlasništvu jedinica lokalne samouprave i zemljište u kampovima u vlasništvu Republike Hrvatske ne bi se, prema Vladinu prijedlogu, više davalo u koncesiju već u zakup, pri čemu bi početni iznos jedinične cijene zakupnine te ostale orijentacijske kriterije propisala Vlada svojom uredbom.

Prihod od zakupa ili prodaje zemljišta u vlasništvu jedinice lokalne samouprave dijelio bi se tako da 40 posto prihoda pripada jedinici lokalne samouprave, 20 posto jedinici područne (regionalne) samouprave i 40 posto Fondu za turizam.

Prema sadašnjem zakonu, svi prihodi od prodaje ili naknada za koncesiju, neovisno o titularu vlasništva, dijele se u omjeru 60 posto Fondu za razvoj turizma, 20 posto jedinici lokalne samouprave i 20 posto jedinici područne (regionalne) samouprave.

Nadalje, predlaže se da se u kampovima priznaje trgovačkim društvima vlasništvo zemljišta ispod objekata koji su procijenjeni u njihov temeljni kapital, ako zemljište ispod objekta nije procijenjeno, a država bi bila isključivi vlasnik neprocijenjenog zemljišta u kampovima.

Nakon razvrgnuća suvlasničke zajednice, predlaže Vlada, s trgovačkim društvom koje ima vlastite nekretnine u obuhvatu kampa sklopio bi se ugovor o zakupu zemljišta, a početnu cijenu i druge pojedinosti propisala bi Vlada uredbom. Kampovi na otocima ostvarili bi 10 posto popusta, oni s 4 zvjezdice 5 posto, a kampovi s 5 zvjezdica dodatnih 10 posto popusta na zakupninu.

Vlada predlaže i da trgovačko društvo može u bilo kojem trenutku zatražiti od države prodaju dijela kampa koji je u njezinu vlasništvu po procijenjenoj vrijednosti.

Prihod od zakupa ili prodaje dijela kampa u državnom vlasništvu dijelio bi se tako da 30 posto pripada državi, 20 posto jedinici lokalne samouprave, 10 posto jedinici područne (regionalne) samouprave i 40 posto Fondu za razvoj turizma.

Propisuje se obveza trgovačkog društva da ishodi koncesiju na zauzetom pomorskom dobru, ako se hotel, turističko naselje, kamp ili njihov dio na njemu nalazi.

Što se tiče ostalog neprocijenjenog građevinskog zemljišta na kojem nisu izgrađeni turistički objekti, već građevine druge gospodarske namjene koje su procijenjene u temeljni kapital trgovačkog društva bez zemljišta na kojem su izgrađene, predlaže se da se trgovačkom društvu prizna vlasništvo zemljišta na kojem je procijenjeni objekt izgrađen.

Očekuje se da će se stupanjem novoga zakona na snagu otvoriti investicije od 2,5 do 3 milijarde eura.

leave a reply

Izdvojeno