Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara

Saborski zastupnik Anđelko Stričak u raspravi o prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara istaknuo je da ga podržava te iskoristio priliku da podsjeti na važnost kulturnih dobara u razvoju turizma, posebno u ruralnim područjima.
Stričak je naglasio da podržava izmjene zakona jer se pojednostavljuje način dobivanja dopuštenja za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, olakšava pravni promet nekretninama, a inventurne knjige javnih muzeja postaju dio registra kulturnih dobara. U nazočnosti ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek iskoristio je priliku da podsjeti na važnost kulturnih dobara u razvoju turizma, kroz primjere u općini Visoko i Varaždinskoj županiji. Podsjetio je da je kao načelnik pokrenuo inicijativu za arheološka iskapanja 2001. godine, koja su počela dvije godine kasnije te da se u tih 15 godina, kada se izredalo šest vlada i sedam ministara, došlo do cilja, do izrade projekta za prezentaciju Utvrde Čanjevo.
„Pronađeni su brojni vrijedni nalazi iz različitih prapovijesnih razdoblja koja pripadaju lasinjskoj, vučedolskoj, retz-gayarskoj i vinkovačkoj kulturi. Pronađeno je mnoštvo keramičkog posuđa, vrčeva, tanjura, jednostavnih reljefnih pećnjaka, vrlo zanimljivih metalnih nalaza, među kojima i brončana ruža vjetrova, dosad nezabilježen nalaz u ovim krajevima. Naravno da su sve to razlozi zbog kojih je općinskom vodstvu neprihvatljivo da svi ti nalazi nakon 15 godina truda i rada završe negdje izvan područja Općine Visoko“, rekao je Stričak te dodao da je osnovana i udruga Praškocijeve haramije koja svake prve subote u 10. mjesecu oživljava povijest, već 13 godina.
„Zbog čega sve to navodim? Zato jer udio turizma u BDP-u iznosi 19,6 posto. Najmjerljiviji podaci za turizam su broj noćenja, a ona izgledaju ovako: 95,1 posto na priobalju (moru), 2,5 posto u Zagrebu te 2,4 posto svi ostali. Iz ovih podataka vidljivo je kolika je mogućnost razvoja turizma upravo u ruralnim dijelovima, a najveći promotori turizma su kultura, prirodne ljepote i šport“, kazao je Stričak i napomenuo da svaka općina ima neki svoj arheološki lokalitet, crkvu, narodnu nošnju koje se mogu prezentirati i iskoristiti u turističke svrhe.
„Kada govorimo o području Varaždinske županije po pitanju arheologije, naglašavam da prema meni dostupnim podacima imamo 87 lokaliteta istraženih, djelomično istraženih i uopće neistraženih, te 121 potencijalni arheološki lokalitet. Svega ih je 31 zaštićen, od toga 3 još uvijek preventivno. Ako uzmemo u obzir da ih postoji oko 200, a svega 30-ak ih je zaštićeno, postavlja se pitanje koliko će nam vremena trebati da se istraže svi ti lokaliteti?“, rekao je Stričak koji je naglasio i da je etnološka baština, naročito narodne nošnje, prepuštena na brigu entuzijastima, tj. KUD-ovima.
Stričak je također naglasio da bi se Ministarstvo kulture moralo bolje ekipirati, jer, primjerice, Konzervatorski odjel u Varaždinu nema etnologa.
„Smatram da ga treba imati kao i veći broj arheologa da se sva nalazišta registriraju prvenstveno kao mogući turistički potencijal“, zaključio je Stričak u Hrvatskom saboru.

leave a reply